Stjórnarskrį danska rķkisins

Denmark-flag  

Stjórnarskrį danska rķkisins

Lög nr. 169 frį 5. jśnķ 1953

 

I. kafli 

1. grein

Stjórnarskrį žessi gildir ķ öllum hlutum danska rķkisins.

 

2. grein

Takmarkaš konungsvald er grundvöllur stjórnskipunarinnar. Konungsvald erfist til karla og kvenna samkvęmt reglum ķ lögum um rķkisarfa frį 27. mars 1953.

3. grein

Konungur og žjóšžing fara sameiginlega meš löggjafarvaldiš. Framkvęmdavaldiš er ķ höndum konungs. Dómstólar fara meš dómsvaldiš.

 

4. grein

Žjóškirkja Danmerkur er evangelķska lśtherska kirkjan og nżtur hśn stušnings rķkisins.

 

II. kafli

5. grein

Konungur getur ekki įn samžykkis žjóšžingsins fariš meš völd ķ öšru rķki.

 

6. grein

Konungur skal vera ķ žjóškirkjunni.

 

7. grein

Konungurinn er lögrįša viš įtjįn įra aldur. Sama gildir um rķkisarfa.

 

8. grein

Įšur en konungur tekur viš embętti lżsir hann žvķ hįtķšlega og skriflega yfir ķ rķkisrįšinu aš hann muni ķ hvķvetna virša stjórnarskrįna. Yfirlżsingin er ķ tveimur upprunalegum eintökum, og fęr žjóšžingiš annaš žeirra til varšveislu ķ sinni skjalageymslu, en hitt geymist ķ rķkisskjalasafninu. Geti konungur vegna fjarveru eša af öšrum įstęšum ekki strax gefiš nefnda yfirlżsingu fer rķkisrįšiš meš völdin, nema annaš sé įkvešiš meš lögum. Hafi konungur sem rķkisarfi gefiš žessa yfirlżsingu tekur hann žegar viš völdum viš konungsskipti. 

 

9. grein

Įkvešiš skal meš lögum hvernig meš stjórn rķkisins skuli fariš ef konungur er eša veršur ólögrįša, veikur eša fjarverandi. Sé enginn rķkisarfi tiltękur viš konungsskipti, velur žjóšžingiš konung og įkvešur rķkiserfšir.

 

10. grein

1. mgr. Framlög rķkisins til konungs eru įkvešin meš lögum. Žessi lög kveša einnig į um hvaša hallir og ašrar eignir rķkisins konungur fęr til afnota.

2. mgr. Framlög rķkisins til konungs mį ekki setja til tryggingar skuldum.

 

11. grein

Įkveša mį meš lögum įrlegt fjįrframlag til mešlima konungsfjölskyldunnar. Žetta framlag mį ekki nota erlendis įn samžykkis žjóšžingsins.

 

III. kafli

12. grein

Konungur hefur, meš žeim takmörkunum sem stjórnarskrį žessi setur, ęšsta vald į mįlefnum rķkisins og lętur rįšherra framkvęma vald sitt.

 

13. grein

Konungur veršur ekki dreginn til įbyrgšar og persóna hans er frišhelg. Rįšherrar bera įbyrgš į stjórnarframkvęmdum og įbyrgš žeirra er nįnar įkvešin meš lögum.

 

14. grein

Konungur tilnefnir forsętisrįšherra og ašra rįšherra og veitir žeim lausn. Hann įkvešur fjölda rįšherra og skiptir meš žeim verkum. Undirskrift konungs undir lög og ašrar stjórnarįkvaršanir veitir žeim gildi, žegar rįšherra eša rįšherrar skrifa undir žau meš honum. Undirskrift rįšherra felur ķ sér įbyrgš į viškomandi įkvöršun.

 

15. grein

1. mgr. Rįšherra getur ekki haldiš embętti sķnu, eftir aš žjóšžingiš hefur samžykkt vantraust į hann. 

2. mgr. Samžykki žjóšžingiš vantraust į forsętisrįšherra skal hann aš bišjast lausnar fyrir rįšuneyti sitt, nema bošaš sé til kosninga. Rķkisstjórn, sem lżst hefur veriš vantrausti į eša bešist hefur lausnar, starfar įfram, žar til nż rķkisstjórn hefur veriš mynduš. Starfandi rįšherrar geta einungis sinnt verkum, sem eru naušsynleg til óraskašrar embęttisfęrslu.

 

16. grein

Konungur eša žjóšžing geta įvķtaš rįšherra fyrir embęttisfęrslu žeirra. Landsdómur dęmir ķ mįlum rįšherra varšandi embęttisverk žeirra.

 

17. grein

1. mgr. Rįšherrar skipa ķ sameiningu rķkisrįš, og tekur rķkisarfi sęti ķ žvķ žegar hann er lögrįša. Konungur er ķ forsęti rķkisrįšsins nema ķ tilfellum, sem greint er frį ķ 8. grein og ķ žeim tilfellum, sem löggjafarvaldiš ķ samręmi viš 9. grein hefur fališ rķkisrįšinu aš fara meš framkvęmdavaldiš. 

2. mgr. Öll lög og mikilvęgar stjórnarrįšsstafanir skal bera upp ķ rķkisrįši.

 

18. grein

Geti konungur ekki haldiš rķkisrįšsfund, getur hann vķsaš mįlum til rįšherrarįšsins. Ķ žvķ sitja allir rįšherrar undir forsęti forsętisrįšherra. Atkvęši sérhvers rįšherra um mįl er bókaš, og įkvöršun er tekin meš meirihluta atkvęša. Forsętisrįšherra leggur fundarbókanir meš undirritunum višstaddra rįšherra fyrir konung, sem įkvešur hvort hann samžykkir įkvöršun rįšherrarįšsins eša hvort mįliš verši tekiš fyrir ķ rķkisrįši.

 

19. grein

1. mgr. Konungur kemur fram fyrir hönd rķkisins ķ alžjóšasamskiptum. Įn samžykkis žjóšžingsins getur hann žó ekkert gert, sem eykur eša takmarkar umrįšasvęši rķkisins eša undirgengist skuldbindingar, sem atbeina žjóšžingsins žarf til aš fullnęgja eša hafa meirihįttar žżšingu. Konungur mį ekki heldur, įn samžykkis žjóšžingsins, segja upp žjóšréttarsamningum, sem žingiš hefur įšur samžykkt. 

2. mgr. Konungur mį ekki įn heimildar žjóšžingsins beita hervaldi gegn öšru rķki, nema til varnar gegn vopnašri įrįs į rķkiš eša danskan herafla. Rįšstafanir, sem konungur grķpur til ķ žessu samhengi skal žegar leggja fyrir žjóšžingiš. Sitji žjóšžingiš ekki, skal kalla žaš saman žegar ķ staš. 

3. mgr. Žjóšžingiš velur žingmenn til setu ķ utanrķkismįlanefnd, sem rķkisstjórn rįšfęrir sig viš įšur en nokkur įkvöršun er tekin ķ mikilvęgum utanrķkismįlum. Frekari reglur um störf utanrķkismįlanefndar ber aš įkveša meš lögum.

 

20. grein

1. mgr. Įkvaršanir, sem samkvęmt stjórnarskrį žessari falla undir stjórnvöld rķkisins, mį meš lögum framselja alžjóšlegum stofnunum, sem settar eru į stofn meš gagnkvęmum samningum viš önnur rķki til aš stušla aš alžjóšlegri lögskipan og samvinnu. 

2. mgr. Til aš lagafrumvarp samkvęmt 1. mgr. öšlist gildi žarf meirihluta fimm sjöttu žjóšžingmanna. Nįist slķkur meirihluti ekki, en žó nęgur atkvęšafjöldi til aš samžykkja venjulegt lagafrumvarp, og styšji rķkisstjórnin frumvarpiš eftir sem įšur, skal bera žaš undir atkvęši žjóšžingskjósenda til samžykktar eša synjunar samkvęmt reglunum um žjóšaratkvęšagreišslur ķ 42. grein.

 

21. gr.

Konungur getur lįtiš leggja fyrir žjóšžingiš frumvörp til laga og annarra samžykkta. 

 

22. grein

Lagafrumvarp sem žjóšžingiš hefur samžykkt tekur gildi sem lög žegar konungur stašfestir žaš eigi sķšar en 30 dögum eftir aš žaš var endanlega samžykkt. Konungur męlir fyrir um birtingu laga og fylgist meš framkvęmd žeirra. 

23. grein

Žegar brżna naušsyn ber til og žjóšžingiš getur ekki komiš saman, getur konungur gefiš śt brįšabirgšalög, sem mega žó ekki strķša gegn stjórnarskrįnni og skulu lögš fyrir žjóšžingiš um leiš og žaš kemur saman, til stašfestingar eša synjunar.

 

24. grein

Konungur getur nįšaš menn og veitt almenna sakaruppgjöf. Konungur getur einungis meš samžykkt žjóšžingsins nįšaš rįšherra, sem dęmdir hafa veriš til refsingar af landsdómi. 

 

25. grein

Konungur veitir, annaš hvort sjįlfur eša meš žvķ aš fela žaš hlutašeigandi stjórnvöldum, heimildir og undanžįgur frį lögum, samkvęmt reglum sem voru ķ gildi fyrir 5. jśnķ 1849 og eru enn i gildi eša hafa sķšar veriš heimilašar meš lögum.

 

26. grein

Konungur lętur gefa śt peninga samkvęmt lögum.

 

27. grein

1. mgr. Reglum um skipun opinberra embęttismanna skal skipaš meš lögum. Engan mį skipa embęttismann, nema hann sé danskur rķkisborgari. Embęttismenn, sem konungur skipar, heita žvķ hįtķšlega aš virša stjórnarskrįna.

2. mgr. Um brottvikningu, flutning ķ starfi og eftirlaun embęttismanna fer eftir lögum, sbr. žó 64. grein.

3. mgr. Konunglega skipašir embęttismenn verša ašeins fluttir til ķ starfi, įn samžykkis žeirra, haldi žeir óskertum embęttislaunum og fįi aš velja į milli slķks flutnings og lausnar frį embętti į eftirlaunum samkvęmt almennum reglum. 

 

IV. Kafli

28. grein

Žjóšžingiš starfar ķ einni mįlstofu. Į žvķ sitja mest 179 fulltrśar, žar af tveir kosnir ķ Fęreyjum og tveir į Gręnlandi. 

 

29. grein

1. mgr. Kosningarétt viš kosningar til žjóšžingsins hafa allir danskir rķkisborgarrétt sem eiga lögheimili ķ rķkinu og hafa nįš tilskildum kosningaaldri skv. 2. mgr., žó žannig aš viškomandi hafi ekki veriš sviptur lögręši. Žaš įkvaršast meš lögum, aš hve miklu leyti refsing og ašstoš, sem samkvęmt lögum er įlitin fįtękrahjįlp, varšar missi kosningaréttar.

2. mgr. Kosningaaldur er įkvešinn af meirihluta ķ žjóšaratkvęšagreišslu samkvęmt lögum frį 25. mars 1953. Kosningaaldri mį breyta meš lögum. Konungurinn getur ašeins stašfest frumvarp til slķkra laga, sem žjóšžingiš hefur samžykkt, eftir aš įkvöršunin um breytingu į kosningaaldri hefur, ķ samręmi viš 5. mgr. 42. gr., veriš lögš fyrir žjóšaratkvęšagreišslu, žar sem breytingin hefur ekki veriš felld.

 

30. gr.

1. mgr. Kjörgengur viš kosningar til žjóšžingsins er hver sį sem į kosningarétt til žeirra, nema honum hafi veriš refsaš fyrir verknaš, sem samkvęmt almenningsįliti gerir hann óhęfan til setu į žjóšžinginu. 

2. mgr. Embęttismenn, sem eru kosnir į žjóšžingiš žurfa ekki leyfi rķkisstjórnar til aš taka kosningu.

 

31. gr.

1. mgr. Žingmenn eru kosnir almennum, beinum og leynilegum kosningum.

2. mgr. Nįnari reglur um kosningar skulu settar ķ kosningalögum, sem tryggja réttlįta/jafna skiptingu fulltrśa ķ samręmi viš mismunandi skošanir kjósenda, ž.į m. reglur um žaš, hvort hlutfallskosningar skuli framkvęma meš eša įn tengsla viš einmenningskjördęmi. 

3. mgr. Viš kjördęmaskiptingu skal tekiš tillit til ķbśafjölda, fjölda kjósenda og dreifingu byggšar.

4. mgr. Ķ kosningalögum skal setja nįnari reglur um kosningu varamanna og setu žeirra į žjóšžinginu sem og framkvęmd mįla ķ tilvikum, žar sem naušsynlegt reynist aš kjósa aš nżju. 

5. mgr. Sérstakar reglur um fulltrśa Gręnlands į žjóšžinginu mį įkveša meš lögum.

 

32. gr.

1. mgr. Žjóšžingmenn eru kosnir til fjögurra įra.

2. mgr. Konungur getur hvenęr sem er, bošaš til kosninga meš žeim afleišingum aš umboš žingmanna falla nišur žegar kosningar hafa fariš fram. Žegar nżtt rįšuneyti hefur veriš skipaš, er žó ekki hęgt aš boša til kosninga, fyrr en forsętisrįšherra hefur kynnt rįšuneyti sitt į žjóšžinginu. 

3. mgr. Forsętisrįšherra skal efna til kosninga, įšur en kjörtķmabili lżkur. 

4. mgr. Umboš žingmanna falla ekki nišur fyrr en aš loknum kosningum. 

5. mgr. Meš lögum mį setja sérstakar reglur um upphaf og lok umbošs žingmanna frį Fęreyjum og Gręnlandi.

6. mgr. Missi žingmašur kjörgengi fellur umboš hans nišur.

7. mgr. Sérhver nżr žingmašur skal heita žvķ aš virša stjórnarskrįna, žegar kjör hans hefur veriš tekiš gilt.

 

33. gr.

Žjóšžingiš sker sjįlft śr um, hvort žingmenn eru löglega kjörnir og hvort žingmašur hefur misst kjörgengi.

 

34. grein

Žjóšžingiš er frišheilagt. Sérhver, sem ógnar öryggi žess eša frelsi, og sérhver, sem gefur śt eša hlżšir slķkum hvatningum gerir sig sekan um landrįš.

 

V. Kafli 

35. gr.

Nżkjöriš žjóšžing kemur saman į hįdegi tólfta rśmhelga dag eftir kjördag, hafi konungur ekki kallaš žing saman fyrir žann tķma. 

2. mgr. Žegar fariš hefur veriš yfir umboš žingmanna, er žjóšžingiš sett og forseti og varaforsetar kosnir.

36. gr.

1. mgr. Žingįr hefst fyrsta žrišjudag ķ októbermįnuši og žvķ lżkur sama žrišjudag įri sķšar.

2. mgr. Į fyrsta žingdegi žingįrs, koma žingmenn saman til fundar į hįdegi og žjóšžingiš er sett aš nżju.

 

37. gr.

Žjóšžingiš kemur saman į sama staš og rķkisstjórnin hefur ašsetur sitt. Ķ sérstökum tilvikum getur žingiš žó komiš saman į öšrum staš ķ rķkinu.

 

38. gr.

1. mgr. Į fyrsta fundi žingįrsins, gerir forsętisrįšherra grein fyrir stöšu rķkisins og stefnu stjórnar sinnar. 

2. mgr. Į grundvelli ręšu hans verša haldnar almennar umręšur.

 

39. gr.

Forseti žjóšžingsins kallar žingiš saman meš birtingu dagskrįr. Forseti skal kalla saman žjóšžingiš, žegar a.m.k. tveir fimmtu hlutar žingmanna eša forsętisrįšherra fara skriflega fram į žaš og tilgreina dagskrį.

 

40. gr.

Rįšherrar hafa ķ krafti embęttis sķns rétt til aš taka žįtt ķ störfum žjóšžingsins og geta krafist žess aš fį oršiš eins oft og žeir vilja aš žingsköpum ašgęttum. Atkvęšisrétt hafa žeir žvķ ašeins, aš žeir séu einnig žingmenn.

 

41. gr.

1. mgr. Sérhver žingmašur hefur rétt til aš leggja fram frumvarp til laga og annarra samžykkta. 

2. mgr. Lagafrumvarp mį ekki samžykkja fyrr en eftir žrjįr umręšur į žingi.

3. mgr. Tveir fimmtu hlutar žingmanna geta krafist af žingforseta, aš žrišja umręša um lagafrumvarp fari fyrst fram tólf rśmhelgum dögum eftir aš žaš hefur veriš samžykkt viš ašra umręšu. Krafa žar aš lśtandi skal vera skrifleg og undirrituš af hlutašeigandi žingmönnum. Frest mį žó ekki veita, ef um er aš ręša frumvarp til fjįrlaga eša fjįraukalaga, frumvarp til laga um tķmabundnar fjįrveitingar, um rķkislįn, um rķkisborgararétt, um eignarnįm, um óbeina skatta og ķ įrķšandi tilfellum frumvarp til laga, sem ekki er hęgt aš fresta gildistöku į meš tilliti til tilgangs žeirra. 

4. mgr. Viš kosningar til žings og ķ lok žingįrs falla nišur öll lagafrumvörp og tillögur, sem ekki hafa veriš endanlega afgreiddar.

 

42. gr.

1. mgr. Žegar žjóšžingiš hefur samžykkt lagafrumvarp getur žrišjungur žingmanna innan žriggja rśmhelgra daga, frį žvķ aš frumvarpiš var samžykkt, krafist žjóšaratkvęšagreišslu um frumvarpiš. Kröfu žar um veršur aš beina skriflega til žingforseta og skal hśn undirrituš af öllum hlutašeigandi žingmönnum.

2. mgr. Lagafrumvarp, sem mį bera undir žjóšaratkvęši skv. 6. mgr., getur konungur ašeins stašfest ķ samręmi viš įkvęši 7. mgr. fyrir žann frest sem getiš er ķ 1. mgr. eša įšur en žjóšaratkvęšagreišsla hefur fariš fram.

3. mgr. Žegar žjóšaratkvęšagreišslu hefur veriš krafist um lagafrumvarp, getur žjóšžingiš innan fimm rśmhelgra daga frį endanlegri samžykkt frumvarpsins įkvešiš, aš žaš skuli falla nišur.

4. mgr. Taki žjóšžingiš ekki įkvöršun ķ samręmi viš 3. mgr. skal tilkynna forsętisrįšherra eins fljótt og aušiš er, aš lagafrumvarpiš skuli boriš undir žjóšaratkvęšagreišslu. Forsętisrįšherra lętur birta frumvarpiš og gerir kunnugt aš žjóšaratkvęšagreišsla fari fram. Žjóšaratkvęšagreišsla fer fram ķ samręmi viš nįnari įkvöršun forsętisrįšherra, ķ fyrsta lagi tólf og ķ sķšasta lagi įtjįn rśmhelgum dögum eftir birtinguna.

5. mgr. Ķ žjóšaratkvęšagreišslu eru atkvęši greidd meš og į móti lagafrumvarpi. Til aš lagfrumvarpiš falli nišur, veršur meirihluti žeirra sem atkvęši greiša, en žó minnst žrjįtķu af hundraši allra atkvęšisbęrra manna, aš greiša atkvęši gegn žvķ.

6. mgr. Fjįrlagafrumvarp, frumvarp til fjįraukalaga og laga um tķmabundnar fjįrveitinga, frumvarp til laga um rķkislįn, laga um fjölda stöšugilda hjį rķkinu, launa- og eftirlaunalaga, laga um rķkisborgararétt, laga um eignarnįm, um beina og óbeina skatta og laga um hvernig framfylgja į samningsbundnum skuldbindingum sem žegar eru fyrir hendi verša ekki borin undir žjóšaratkvęši. Hiš sama gildir um frumvörp til laga, sem fjallaš er um ķ 8., 9., 10. og 11. gr., svo og įkvaršanir, sem getiš er um ķ 19. gr., svo framarlega aš žęr séu ķ lagaformi, nema žaš sé įkvešiš meš lögum ķ sambandi viš sķšastnefndu įkvaršanirnar aš slķk atkvęšagreišsla skuli fara fram. Um stjórnarskrįrbreytingar gilda reglurnar ķ 88. gr.

7. mgr. Ķ sérstaklega įrķšandi tilvikum getur konungur stašfest lagafrumvarp sem mį bera undir žjóšaratkvęši, um leiš og žaš hefur veriš samžykkt, žegar frumvarpiš geymir įkvęši žess efnis. Krefjist žrišjungur žingmanna žjóšaratkvęšisgreišslu um frumvarpiš eša hin stašfestu lög ķ samręmi viš 1. mgr., veršur hśn haldin samkvęmt fyrrnefndum reglum. Ef lögin eru felld ķ žjóšaratkvęšagreišslu, tilkynnir forsętisrįšherra nišurstöšuna įn ónaušsynlegra tafa og ķ sķšasta lagi 14 dögum eftir žjóšaratkvęšagreišsluna. Frį tilkynningardegi falla lögin śr gildi.

8. mgr. Frekari reglur um žjóšaratkvęšagreišslu, ž.į m. ķ hve rķkum męli žjóšaratkvęšagreišslur skuli haldnar ķ Fęreyjum og į Gręnlandi, skulu įkvešnar meš lögum.

 

43. grein

Engan skatt mį į leggja né breyta né af taka nema meš lögum. Ekki mį heldur kalla fólk til heržjónustu eša taka rķkislįn įn heimildar ķ lögum. 

 

44. grein

1. mgr. Enginn śtlendingur getur fengiš rķkisborgararétt nema meš lögum.

2. mgr. Um heimild śtlendinga til žess aš eiga fasteignir skal skipaš meš lögum. 

45. grein

1. mgr. Frumvarp til fjįrlaga fyrir nęsta fjįrlagaįr skal leggja fyrir žjóšžingiš ķ sķšasta lagi fjórum mįnušum įšur en fjįrlagaįriš hefst.

2. mgr. Ef bśast mį viš žvķ, aš frumvarp til fjįrlaga verši ekki afgreitt, įšur en fjįrlagaįriš hefst, skal frumvarp til laga um tķmabundna fjįrveitingarheimild lagt fyrir žingiš.

 

46. grein

1. mgr. Ekki mį krefja um greišslu skatta, fyrr en žjóšžingiš hefur samžykkt fjįrlög eša tķmabundna fjįrveitingarheimild.

2. mgr. Ekkert gjald mį inna af hendi, nema heimild sé til žess ķ fjįrlögum, fjįraukalögum eša lögum um tķmabundnar fjįrveitingar.

 

47. grein

1. mgr. Rķkisreikningur skal lagšur fyrir žjóšžingiš ķ sķšasta lagi sex mįnušum eftir lok fjįrlagaįrsins.

2. mgr. Žjóšžingiš kżs endurskošendur. Žeir fara yfir įrlegan rķkisreikning og ganga śr skugga um, aš allar tekjur rķkisins séu žar fęršar og engin greišsla sé innt af hendi įn heimildar ķ fjįrlögum eša öšrum heimildarlögum. Žeir geta krafist allra naušsynlegra upplżsinga og gagna. Nįnari reglur um fjölda endurskošenda og störf įkvešast meš lögum.

3. mgr. Rķkisreikningur meš athugasemdum endurskošenda skal lagšur fyrir žjóšžingiš til samžykktar.

 

48. gr.

Žjóšžingiš įkvešur sjįlft žingsköp, sem kveša nįnar į um fundarstörf og skipulega framkvęmd žeirra.

 

49. grein

Fundir žjóšžingsins eru haldnir ķ heyranda hljóši. Žingforseti eša sį fjöldi žingmanna sem įkvešinn er ķ žingsköpum eša rįšherra geta žó krafist žess aš öllum óviškomandi ašilum sé vķsaš burt. Skal žį įkvešiš įn umręšna, hvort um mįliš veršur fjallaš į opnum eša lokušum fundi.

 

50. grein

Eigi getur žjóšžingiš įkvešiš mįl nema meira en helmingur žingmanna sé višstaddur og taki žįtt ķ atkvęšagreišslu.

 

51. gr.

Žjóšžingiš getur skipaš nefndir žingmanna til aš rannsaka mikilvęg mįl. Slķkar žingnefndir geta krafiš einstaklinga sem og opinbera ašila um skriflegar eša munnlegar upplżsingar. 

 

52. grein

Viš kjör žingmanna ķ nefndir og til verkefna ręšur hlutfallstala.

 

53. gr.

Sérhver žingmašur getur meš samžykki žjóšžingsins krafist umręšna um sérhvert opinbert mįl og krafiš rįšherra um skżringar. 

 

54. gr.

Žjóšžingiš mį ekki taka viš neinu mįli nema einhver žingmanna flytji žaš.

 

55. gr.

Meš lögum skal įkvešiš, aš žjóšžingiš velji einn eša tvo menn, sem ekki eru žingmenn, til aš hafa sem umbošsmenn žjóšžingsins eftirlit meš opinberri og hernašarlegri stjórnsżslu.

 

56. gr.

Žjóšžingsmenn eru eingöngu bundnir viš sannfęringu sķna og eigi viš neinar reglur frį kjósendum sķnum.

 

57. gr.

Ekki mį įkęra žingmann eša fangelsa įn samžykkis žjóšžingsins, nema hann sé stašinn aš verki. Ekki er hęgt įn samžykkis žingsins aš draga žingmann til įbyrgšar utan žings fyrir ummęli hans į žingi.

 

58. gr.

Žingmenn skulu hljóta žóknun og skal upphęš hennar įkvešin ķ kosningalögum.

 

VI. Kafli

59. gr.

1. mgr. Landsdómur er skipašur allt aš fimmtįn af žeim dómendum viš ęšsta dómstól landsins, sem hafa hęstan embęttisaldur, og jafn mörgum mešlimum kosnum hlutfallskosningu af žjóšžinginu til 6 įra ķ senn. Fyrir hvern ašalmann eru kjörnir einn eša fleiri varamenn. Ekki mį kjósa žingmenn til setu eša starfa ķ landsdómi. Ef einn eša fleiri af fulltrśum ęšsta dómstólsins geta ekki ķ einstaka tilfelli tekiš žįtt ķ umfjöllun og įkvöršun mįls, vķkja jafn margir fulltrśar sķšast kjörnir af žjóšžinginu śr dómi.

2. mgr. Rétturinn kżs sér forseta śr eigin röšum.

3. mgr. Komi mįl fyrir landsdóm, halda fulltrśar kjörnir af žjóšžinginu sęti sķnu ķ réttinum ķ viškomandi mįli, jafnvel žó mįliš taki lengri tķma en nemur kjörtķmabili žeirra. 

4. mgr. Nįnari reglur um landsdóm skulu įkvešnar meš lögum.

 

60. gr.

1. mgr. Landsdómur dęmir ķ mįlum sem konungur eša žjóšžingiš höfša gegn rįšherrum.

2. mgr. Fyrir landsdómi getur konungur, meš samžykki žjóšžingsins, höfšaš mįl į hendur öšrum vegna brota, sem hann telur sérlega hęttuleg rķkinu.

 

61. grein

Skipun dómsvaldsins veršur eigi įkvešin nema meš lögum. Ekki mį setja į stofn sérdómstóla sem fara meš dómsvald.

 

62. grein

Dómstörfum skal sķfellt haldiš ašgreindum frį stjórnsżslu. Reglur žar um skulu įkvešnar meš lögum.

 

63. grein

1. mgr. Dómstólar skera śr öllum įgreiningi um embęttistakmörk yfirvalda. Žó getur enginn, sem um žau leitar śrskuršar, komiš sér hjį aš hlżša yfirvaldsboši meš žvķ aš skjóta mįli til dómstólanna.

2. mgr. Įkveša mį meš lögum, aš įgreiningi um embęttistakmörk yfirvalda megi skjóta til stjórnsżsludómstóla. §rlausnum slķkra dómstóla mį žó skjóta til ęšsta dómstóls rķkisins. Nįnari reglur hér um skulu settar meš lögum.

 

64. grein

Dómendur skulu ķ störfum sķnum fara einungis eftir lögunum. Dómendum veršur ekki vikiš śr embętti nema meš dómi og ekki verša žeir heldur fluttir ķ annaš embętti į móti vilja žeirra, nema žegar svo stendur į aš veriš er aš koma į nżrri skipan dómstólanna. Žó mį veita žeim dómara sem oršin er fullra 65 įra gamall, lausn frį embętti, en įn žess aš hann missi tekjur, žar til žeim tķma er nįš, aš hann hefši lįtiš af störfum sökum aldurs. 

 

65. grein

1. mgr. Mįlsmešferš fyrir dómstólum skal vera opinber og mįlflutningur munnlegur ķ eins rķkum męli og unnt er.

2. mgr. Leikmenn skulu taka žįtt ķ mešferš opinberra mįla. Nįnar skal įkvešiš ķ lögum, ķ hvaša mįlum og meš hvaša hętti leikmenn taka žįtt ķ mįlsmešferš, ž.į m. ķ hvaša mįlum kvišdómendur koma viš sögu.

 

VII. Kafli

66. grein

Skipulag žjóškirkjunnar skal įkveša meš lögum.

 

67. grein

Landsmenn eiga rétt į aš stofna félög til aš žjóna guši meš žeim hętti, sem best į viš sannfęringu hvers eins; žó mį ekki kenna eša fremja neitt, sem er gagnstętt góšu sišferši eša allsherjarreglu.

 

68. grein

Enginn er skyldur til aš inna af hendi gjöld til neinnar annarrar gušsdżrkunar en žeirrar, er hann sjįlfur ašhyllist.

 

69. grein

Um stöšu annarra trśfélaga en žjóškirkjunnar skal nįnar įkvešiš meš lögum.

 

70. grein

Enginn mį neins ķ missa af borgaralegum og stjórnmįlalegum réttindum fyrir sakir trśar sinnar eša uppruna, né heldur mį nokkur fyrir žį sök skorast undan borgaralegum skyldum sķnum.

 

VIII. Kafli

71. gr.

1. mgr. Persónufrelsi mį ķ engu skerša. Ekki mį skerša frelsi dansks rķkisborgara į neinn hįtt vegna stjórnmįlaskošana, trśarsannfęringar eša uppruna.

2. mgr. Frelsisskeršingu mį einungis beita meš heimild ķ lögum.

3. mgr. Sérhver, sem er handtekinn, skal innan sólarhrings leiddur fyrir dómara. Sé hann ekki jafnskjótt lįtinn laus, skal dómari meš rökstuddum śrskurši, eins fljótt og aušiš er og ķ sķšasta lagi innan žriggja daga, įkveša, hvort hann skuli settur ķ varšhald. Megi lįta fangann lausan gegn tryggingu, skal įkveša tegund tryggingar og upphęš. Į Gręnlandi mį vķkja frį žessu įkvęši meš lögum, sé žaš naušsynlegt vegna stašbundinna ašstęšna.

4. mgr. Viškomandi getur žegar skotiš śrskurši dómara til ęšra dómstóls.

5. mgr. Ekki mį setja mann ķ gęsluvaršhald fyrir brot, sem eingöngu varšar sektum eša varšhaldi.

6. mgr. Eftir kröfu žess sem sviptur hefur veriš frelsi, eša fulltrśa hans, meta dómstólar lögmęti frelsiskeršingar sem beitt er įn tengsla viš refsimįl, og er ekki įkvešin af dómara. Žetta į žó ekki viš um frelsisskeršingu samkvęmt lögum um śtlendinga. Nįnari reglur hér um skulu settar meš lögum.

7. mgr. Rįš, kjöriš af žjóšžinginu, skal hafa eftirlit meš mįlsmešferš einstaklinga, sem um er fjallaš ķ 6. mgr. og skulu žeir geta snśiš sér til rįšsins.

 

72. gr.

Heimiliš er frišhelgt. Hśsrannsókn, hald į eignir og rannsókn į bréfum og öšrum skjölum svo og rof į bréf-, skeyta- og sķmtalaleynd, mį ekki framkvęma nema eftir dómsśrskurši eša eftir sérstakri lagaheimild. 

 

73. gr.

1. mgr. Eignarrétturinn er frišhelgur. Engan mį skylda til aš lįta af hendi eign sķna, nema almenningsžörf krefji; žarf til žess lagafyrirmęli, og komi fullt verš fyrir.

2. mgr. Žegar lagafrumvarp um eignarnįm hefur veriš samžykkt, getur žrišjungur žingmanna innan žriggja rśmhelgra daga, krafist žess aš konungur stašfesti ekki lögin fyrr en aš loknum kosningum til žjóšžingsins og eftir aš žingiš hefur aš nżju samžykkt frumvarpiš.

3. mgr. Allan įgreining um lögmęti eignarnįms og upphęš bóta mį bera undir dómstóla. Meš lögum mį setja į fót dómstól ķ žvķ skyni aš skera śr um upphęš bóta.

 

74. gr.

Engin bönd mį leggja į atvinnufrelsi manna, nema almenningsheill krefji, enda žarf lagaboš til.

 

75. grein

1. mgr. Kappkosta skal meš tilliti til almannaheilla, aš sérhver vinnufęr mašur eigi möguleika į starfi meš kjörum sem tryggja afkomu hans.

2. mgr. Sį skal eiga rétt į styrk śr almennum sjóši, sem eigi fęr séš fyrir sér og sķnum, og sé eigi öšrum skylt aš framfęra hann, en žį skal hann vera skyldum žeim hįšur, sem lög įskilja.

 

76. gr.

Öll börn į skólaskyldualdri eiga rétt į kennslu ķ opinberum skólum įn endurgjalds. Foreldrar eša lögrįšamenn, sem sjį sjįlfir til žess, aš börn fįi kennslu sambęrilega žeirri, sem veitt er ķ opinberum skólum, eru ekki skyldugir til aš lįta börnin ganga ķ opinbera skóla.

 

77. grein

Hver mašur į rétt į aš lįta ķ ljós hugsanir sķnar opinberlega į prenti, ķ ritušu mįli og tölušu; žó veršur hann aš įbyrgjast žęr fyrir dómi. Ritskošun og ašrar fyrirbyggjandi tįlmanir mį aldrei leiša ķ lög aš nżju. 

 

78. grein 

1. mgr. Borgararnir eiga rétt į aš stofna félög ķ sérhverjum löglegum tilgangi įn žess aš sękja um leyfi til žess fyrirfram. 

2. mgr. Félög, sem starfa eša reyna aš nį markmišum sķnum meš ofbeldi, hvatningu til ofbeldis eša svipušu refsiveršu athęfi gegn žeim sem hafa ašrar skošanir, mį leysa upp meš dómi.

3. mgr. Ekkert félag mį leysa upp meš stjórnarrįšsstöfun. Žó mį banna félag um sinn, en žį veršur žegar aš höfša mįl gegn félaginu til žess aš žaš verši leyst upp.

4. mgr. Mįlum sem varša bann viš starfsemi stjórnmįlasamtaka mį įn sérstaks leyfis skjóta til ęšsta dómstóls rķkisins.

5. mgr. Réttarįhrif žess, aš félag er leyst upp skulu nįnar įkvešin ķ lögum.

 

79. gr.

Borgarar eiga rétt į aš safnast saman óvopnašir įn sérstaks leyfis. Lögregla hefur heimild til aš vera į opinberum samkomum. Banna mį mannfundi undir berum himni, žeggar uggvęnt žykir, aš af žeim leiši óspektir.

 

80. gr.

Į mannfundum mį vopnuš lögregla ašeins skerast ķ leikinn eftir aš mannfjöldinn ķ žrķgang ķ nafni konungs og laga hefur fengiš fyrirmęli um aš dreifa sér.

 

81. gr.

Sérhver vopnfęr mašur er skyldur til aš taka sjįlfur žįtt ķ vörnum föšurlandsins, eftir žvķ sem nįkvęmar kann aš verša fyrir męlt meš lögum.

 

82. gr.

Rétti sveitafélaganna til aš rįša sjįlf mįlefnum sķnum meš umsjón stjórnarinnar skal skipaš meš lögum.

 

83. gr.

Forréttindi ķ lögum bundin viš ašal, titil og tign eru afnumin.

 

84. grein

Ekkert lén, óšal, erfšaeign eša ašra ęttarinnistęšu mį stofna héšan ķ frį.

 

85. gr.

Um herinn veršur įkvęšum ķ 71., 78. og 79. gr. ašeins beitt meš žeim takmörkunum sem leišir af reglum hersins.

 

IX. Kafli

86. gr.

Kosningaaldur viš kosningar til sveitastjórna og sóknarnefnda, er į hverjum tķma hinn sami og viš žingkosningar. Ķ Fęreyjum og į Gręnlandi įkvaršast kosningaaldur viš kosningar til sveitastjórna og kirkjusókna meš lögum eša ķ samręmi viš lög.

 

87. gr.

Ķslenskir rķkisborgarar, sem ķ samręmi viš lög um afnįm sambandslaganna njóta sama réttar og danskir rķkisborgarar, halda réttindum žeim sem stjórnarskrįin veitir og eru bundin dönskum rķkisborgararétti.

 

X. Kafli

88. gr.

Samžykki žjóšžingiš frumvarp sem felur ķ sér stjórnarskrįrbreytingu og beiti rķkisstjórn sér mįlinu ķ vil, skal boša til nżrra žingkosninga. Ef nżkjöriš žing samžykkir frumvarpiš óbreytt, veršur innan hįlfs įrs eftir endanlega samžykkt aš leggja breytingarnar undir dóm kjósenda. Nįnari reglur um atkvęšagreišsluna skulu įkvešnar meš lögum. Samžykki meirihluti žeirra, sem atkvęši greiša og minnst fjörutķu hundrašshlutar atkvęšisbęrra manna įkvöršun žjóšžingsins og stašfesti konungur įkvöršunina, fęr hśn gildi sem stjórnlög.

 

XI. Kafli

89. gr.

Stjórnarskrį žessi tekur žegar gildi. Ķ samręmi viš stjórnarskrįna frį 5. jśnķ 1915 meš breytingum frį 10. september 1920, situr žó sķšastkjöriš rķkisžing žar til nżjar kosningar hafa fariš fram ķ samręmi viš reglurnar ķ kafla IV. ķ stjórnarskrįnni. Žar til kosningar hafa fariš fram, eru įkvęši stjórnarskrįrinnar frį 5. jśnķ 1915 meš breytingum frį 10. september 1920 um rķkisžingiš ķ gildi.


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Sigžrśšur Žorfinnsdóttir

Frįbęrt framtak hjį žér :)

Sigžrśšur Žorfinnsdóttir, 6.9.2010 kl. 08:37

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Höfundur

Grétar Eiríksson
Grétar Eiríksson
Hér er ætlunin að koma fram óhlutdrægnum upplýsingum fyrir Almenning, til fræðslu vegna Stjórnlagaþings okkar, birtingar á öðrum stjórnarskrám, ritgerðum, skýslum, Lögum og öðru efni er auðvelda Almenningi að velja Frambjóðendur eða ákveða framboðs til Stjórnlagaþings,  með upplýstum hætti án þess að Frambjóðendur verði hér kynntir, sem sagt fyrst og fremst að reyna að safna og miðla sem mestum upplýsingum varðandi ferli Stjórnarskrágerðar okkar, svo Almennur landsmaður geti verið sem allra upplýstastur um tilgang, markmið, mikilvægi Stjórnarskrár okkar og vonandi að auka Lýræðisvitund Landsmanna

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (24.4.): 0
  • Sl. sólarhring: 0
  • Sl. viku: 2
  • Frį upphafi: 4419

Annaš

  • Innlit ķ dag: 0
  • Innlit sl. viku: 2
  • Gestir ķ dag: 0
  • IP-tölur ķ dag: 0

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband